Rad u policiji?

Pravilo – ”Osnova kod tagutskih vojski i njegovih pomagača je kufr” je ispravno.

Valja napomenuti da mi pored toga što negiramo gore spomenuto pravilo ( ”Osnova kod ljudi je kufr jer je država (dar) nevjernička država”), da se naš govor ne odnosi na tagutske vojske i njihove pomagače. Pravilo do kojeg držimo jeste da je osnova kod njih kufr sve dok ne vidimo ono što je oprečno tome. Ovo pravilo je zasnovano na šerijatskim tekstovima i spoljnjim dokazima a nije zasnovano na osnovu propisa države. Jer, ono što je očevidno kod vojski taguta, njihove policije, obavještajne službe i bezbjednosti jeste da su oni štićenici širka i mušrika.

– Oni su budno oko koje nadzire laički, kafirski zakon. Oni ga štite, učvršćuju i sprovode svom snagom.

– Oni su stubovi koji učvršćuju prijesto taguta koji se njima štiti od pridržavanja šerijata i njegova sprovođenja.

– Oni su njegova snaga i pomagači koji ga pomažu u sprovođenju kafirskih zakona i ohalaljivanja harama poput riddeta, alkohola, kamate i tako dalje.

– Oni su ti koji napadaju svakog Allahovog roba koji negira kufr taguta i njihov širk, koji nastoji da potpomogne vjeru koju su ovi odstranili i da uspostavi Allahov šerijat.

To je činjenica njihovih djela a koja se vraćaju na dva jasna uzroka kufra:

– Pomaganje širka (Uzimanjem zakona u svoje ruke i tagutsko kafirskim zakonodavstvom).

– Prijateljevanje sa mušricima i njihovo pomaganje protiv muvehhida.

Puno je šerijatskih tekstova koji ukazuju da su ove dvije stvari jasan i očit kufr o čemu je detaljno bilo riječi u drugim knjigama, stoga o tome nećemo ovdje govoriti već nam je cilj bio da ukažemo na spomenuto pravilo.

Allah, dželle šanuhu, nam je dobro pojasnio osnovu pomagača nevjernika i njihovih štićenika u cjelini. Kaže Uzvišeni:

وَالَّذِينَ كَفَرُوا يُقَاتِلُونَ فِي سَبِيلِ الطَّاغُوتِ

“Nevjernici se bore na putu taguta ” (En-Nisa 76). 

I kaže Uzvišeni:

وَمَن يَتَوَلَّهُم مِّنكُمْ فَإِنَّهُ مِنْهُمْ ۗ

 “A od njih su i oni od vas koji ih uzmu za prijatelje…”(El-Maide 51)

Stoga svaka osoba koja ispolji prijateljevanje sa navjernicima ili ih potpomaže, ili se bori na putu taguta i na njegovoj je strani, i svoju pomoć ispolji jezikom ili rukom, osnova kod takvih je da su oni od skupine onih koji su nevjernici.

I zbog toga je odnos Poslanika, sallAllahu alejhi we sellem, prema nevjernicima sa kojima se ratuje, njihovim pomagačima, štićenicima i saveznicima koji su ih pomagali protiv muslimana bio izgrađen na ovoj osnovi.

Pogledaj na primjer kako se Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, prema Abbasu ophodio kao prema nevjernicima, pored toga što je tvrdio da je musliman, kada je bio zarobljen na dan Bedra u redovima mušričke vojske.

Pogledaj isto tako predaju koju bilježi Muslim 1008 u skraćenoj verziji, od Imrana ibn Husajna radijAllahu anhu o čovjeku iz Beni Akila saveznika Sekifa, kojeg su muslimani zarobili zbog nedjela njegovih saveznika, kada je pleme Sekif prekršilo ugovor sa Poslanikom, sallAllahu alejhi we sellem. Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, ga nije pustio pored toga što je tvrdio da je musliman već je sa njim postupio kao sa nevjernikom, zaplijenio njegovu kamilu i razmijenio ga za dva muslimana.

Takav je bio i postupak ashaba, radijellahu anhum, nakon njega sa svim onima koji su imali utočište i snagu a koji su izašli iz granica Šerijata.

Pogledaj njihov postupak, za vrijeme Ebu-Bekrova hilafeta, prema pomagačima Musejleme Kezzaba i njima sličnim murtedima, poput pomagača Tulejhe el-Esedija. Protekfirili su sve i prema njima jednako postupali i niko od ashaba se nije tome suprostavio.
Stoga, ulema el muhakkikun općenito dozvoljava krv i imetak onih protiv kojih se bori (muharibin), i u propisu izjednačava saučesnika i onoga koji pruža potporu. U “Mugniju” 8/261, u knjizi o džihadu stoji poglavlje: “Ko bude zarobljen pa ustvrdi da je musliman, neće mu se prihvatiti govor osim sa dokazom, jer tvrdi ono što je oprečno spoljašnjosti.” Zatim je nakon toga spomenuo priču Sehla ibn Bejda’ u bitci na Bedru o kojoj će biti riječi kasnije.

Pogledaj kako je Ibn-Kudame (vlasnik “Mugnija”) uzeo kufr kao osnovu kod osobe koja je ispoljila naklonost nevjernicima i bila zarobljena u njihovim redovima. Njegova tvrdnja se ne uzima u obzir, kao što je isto tako slučaj u priči o Abbasovom zarobljavanju, sve dok ne donese dokaz koji će promjeniti ovu očevidnu osnovu.

Iz tog razloga, kod nas je kufr osnova kod svake osobe koja se pripoji ovim institucijama i poslovima, čija je suština pomaganje širka i njegovih pripadnika. Svakom od njih sudimo propisom kufra i nad njim se sprovode propisi kufra, zbog onoga što su ispoljili od uzroka kufra, sve dok se ne ispostavi suprotno tome, u smislu postojanja prepreke tekfira osobe koja se pripisuje islamu. Takav se izuzima iz osnove. A prethodno smo spomenuli da razmatranje prepreka nije obaveza kada se radi u borcima koji imaju utočišta. Ako nam se nešto od tih prepreka ukaže po pitanju određenih ljudi od njih, nećemo ih protekfiriti, u suprotnom ostaje jasna osnova kufra kod njih a suštinu njihova nutarnja stanja prepuštamo Allahu. To nije na nama, jer nam je naređeno da sudimo shodno vanjštini a nije nam naređeno da porimo prsa ljudi.

S druge strane osnova ovih poslova i njihova vanjština jeste ono što si već saznao, tako da se prema njima ophodimo i donosimo osnovu shodno toj vanjštini sve dok nam se ne ukaže suprotno tome. Što nije isti slučaj i sa ostalim poslovima i djelima čija priroda nije pomaganje širka i njegovih pripadnika. Zato, na primjer, ne kažemo da je osnova kod doktora kufr, sve dok nam se ne ukaže suprotno tome. Niti kažemo da je osnova kod učitelja kufr, niti da je osnova u svim ostalim državnim poslovima kufr. To ne kažemo ni u kom slučaju. Po pitanju ovih poslova ima tefsila (detaljnog pojašnjenja) i nije suština svih tih poslova pomaganje širka i mušrika. Da, može se naći među onim koji se bave ovim poslovima, (čija suština nije pomaganje širka i mušrika), koji su pomagači širka i mušrika ali to nije zbog prirode posla kojim se bave. Kao što, isto tako, ima onih koji su pomagači širka i mušrika a ne bave se takvim poslovima.

Rezime: Ukoliko suština posla ukazuje da se radi o činjenju nekog od očevidnog uzroka kufra, poput pomaganja širka i mušrika ili propisivanje zakona shodno načelima nevjerničkog zakona i tome slično od jasnih i očevidnih mukeffirata (djela kufra), onda se mi ne ustručavamo da na vlasnike ovih poslova spustimo vanjski propis a njihovu nutarnju suštinu prepuštamo Allahu tebareke ve teala.

Autor:أبو محمد عصام المقدسي (Ebu Muhammed El-makdisi)
Izvor: "الرسالة الثلاثينة في التحذير من الغلو في التكفير" (Selasinija, upozorenje na pretjerivanje u tekfiru)

DODATAK:


Na osnovu člana 58. stava 3. Zakona o policijskim službenicima Federacije Bosne i Hercegovine (”Službene novine Federacije BH”, broj 27/05), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donosi
U R E D B U

O TEKSTU I NAČINU POLAGANJA ZAKLETVE

POLICIJSKIH SLUŽBENIKA FEDERACIJE

BOSNE I HERCEGOVINE

Član 2.

Tekst zakletve glasi:
”Svečano izjavljujem da ću se u svom radu pridržavati Ustava i zakona Federacije Bosne i Hercegovine, da ću dužnost i obaveze policijskog službenika vršiti savjesno i odgovorno, da ću svim svojim snagama štititi prava, slobode i sigurnost svih građana i da ću poslove i zadatke policijskog službenika odgovorno izvršavati i u slučajevima kada izvršavanje tih poslova i zadataka dovodi u opasnost moj život”.